четвртак, 22. март 2012.

Momo Kapor o jeziku...


     Kada mi se neki pisac hvali kako perfektno govori šest jezika  obično mu savetujem da se zaposli na nekoj hotelskoj recepciji. Tamo čeznu za takvima! Ja, lično, imam velikih muka I sa  maternjim. Jedva nađem reči koje su mi potrebne za sva čuda koja nam se dogadjaju.
     Još u gimnaziji, redovno sam išao na popravne ispite iz francuskog, ruskog i srpske gramatike.
     Nikako da uhvatim jedno slobodno popodne I naučim taj engleski!
    Jedna nadobudna dama u nekom otmenom diplomatskom društvu pokušala je da me uvredi:
    “Kako nam to, Vi, otkrivate Ameriku u svojim knjigama, a ne znate engleski?”- pitala me je.
    “Gospođo”, kazao sam, “Kolumbo je, takodje, otkrio Ameriku, a nije znao ni reči engleskog!”

   Siroti naši prevodioci! Koliko li je tek njima teško kada pokušaju da prevedu neprevodivo. Piše mi jedan iz Amerike:
    “U vašoj priči, koju upravo prevodim,  postoje neki nejasni izrazi,  pa vas molim da mi ih objasnite. Pišete da je to koštalo kao /kajgana svetog Petra ./ Odakle znate da je sv.Petar jeo omlete? Ako je, pak, jeo, koliko je mogla da košta ta kajgana kada je toliko skupa? Od koliko jaja? U kojoj valuti je plaćena? Da li bih taj izraz mogao da prevedem kao: */St.Peter’s scrambled eggs?/*
    Kada smo kod jaja, kod vas sam pronasao izraz /jaje na oko/? Sta je to? */Egg on eye/*? Zasto bi neko stavio jaje na oko? Da se mozda, kod vas ocna oboljenja ne lece jajima?  Unapred zahvalan itd…”

    Jedan drugi me pita u pismu, šta to znači da je malisan bio  /“pljunuti otac”/? Ko mu je I zasto ispljuvao tatu? Da li se kod  nas pljuju ocevi I kojom prilikom? Zanima ga, takodje, izraz /“buni se k’o Grk u apsu” /Zbog cega je taj Grk zatvoren kod nas I zasto je protestovao? I kako je,  uopste, moguce da nekome /“padne sekira u med”/? Otkud sekira u medu? Zar se med ne cuva u teglama ili zatvorenim posudama?
Sa izrazom /“spava k’o zaklan”,/ imao sam najvise neprilika. Kako prevesti na civilizovani jezik, da neko tako dobro I slatko spava, kao da su ga preklali? Da li smo se kroz istoriju toliko dugo klali da nam je pokolj vec usao u metaforicne snove?
     No, najvise pitanja dobio sam u vezi sa poetskom slikom da je jedan tip /“prdnuo u cabar”,/ to jest, cabrirao, sto je potpuno neprevodivo ni na kakav jezik! Mada je I to tesko, covek bi, ipak, lakse mogao da objasni kakav je neko, koga zovu /“mrtvo puvalo”/ (mrtav a puse) ali kako objasniti tipican beogradski izraz koji ima toliko skrivenih znacenja, a ne znaci nista – /landara pisore/! Ili kada je neko pomalo bleskast, pa ga zovu  /indi-mindi-saja-paja/? Da ne pominjem stari izraz: /satro, Pera, Mika, Laza/!

    Prevodioce zanima jos I to zasto su za nas toliko udaljena bas  /spanska sela/ (To su za mene spanska sela), kad ima mnogo udaljenijih, kao sto su, na primer, novozelandska ili peruanska?
      Dobro je da se nisu setili da me pitaju sta znaci /rasturi ga k’o Bugarin curku/ I zbog cega se neko /smeje k’o lud na brasno/? Sta     ima smesno u brasnu? Da li kod vas u pekarama rade ludaci?
      Ipak lakse mi je da odgovorim na pitanje o recima i izrazima nego  o stvarima u ovoj zemlji koje ni ja, zaista, ne umem da objasnim.

    Ukratko, da se posluzim recima jedne novokomponovane pesme:

    /Ne placi mi na kucnome pragu/
/Da mi vrata ne povuku vlagu…/

Нема коментара:

Постави коментар

LinkWithin

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...